Okulomotorni nerv pripada grupi mešovitih nerava. Sastoji se od motornih i parasimpatičkih vlakana. Zahvaljujući okulomotornom živcu provode se podizanje, spuštanje, rotacija i drugi pokreti očne jabučice. Ali njegova uloga je mnogo važnija i nije samo to. Ovaj nerv, koji je neophodna funkcionalna komponenta za normalno funkcionisanje vizuelnog analizatora, takođe obezbeđuje normalne pokrete očnog kapka i reakciju zenice na svetlost.
Oštećenje okulomotornog živca: simptomi, glavne manifestacije
Vrijedi napomenuti da je izolirano oštećenje ovog živca vrlo rijetko. Evo glavnih simptoma:
- nepokretnost mišića gornjeg kapka i, kao rezultat, njegovo djelomično ili potpuno izostavljanje;
- nedostatak otpora gornjim kosim i inferiornim rektusnim mišićima, što rezultira dijagnozom egzotropije;
- nepokretnost unutrašnjeg rektus mišića i, kao rezultat toga, pojava fenomena udvostručavanja (diplopije);
- nedostatak reakcije zjenica na svjetlost;
- kršenjeinervacija unutrašnjeg mišića i, kao rezultat, nemogućnost oka da se prilagodi objektima koji se nalaze na različitim udaljenostima od njega;
- odsustvo kontrakcije rektusnih mišića oba oka, što onemogućava okretanje očnih jabučica prema unutra;
- izbočenje očiju zbog gubitka tonusa spoljašnjih mišića, to potvrđuje da je došlo do lezije okulomotornog živca.
Najčešće se svi gore navedeni simptomi kombinuju sa pratećim manifestacijama koje uzrokuju disfunkciju prijateljskih nervnih vlakana, obližnjih mišićnih grupa i organa.
Karakteristike dijagnoze
Ako su zahvaćena sva vlakna okulomotornog živca, onda je manifestacija toga toliko očigledna da definicija dijagnoze ne izaziva nikakve sumnje. Prije svega, to je ptoza (spuštanje gornjeg kapka), proširenje zenice, devijacija očne jabučice prema van i prema dolje.
Međutim, različite kombinacije ptoze i proširenja zjenica, kao i bilo koji drugi poremećaji uzrokovani parezom mišića, vrlo su česte. U takvim slučajevima možemo govoriti kako o primarnoj fazi oštećenja vlakana okulomotornog živca, tako io drugim mogućim poremećajima srodnih organa. U takvim slučajevima je mnogo teže postaviti pravovremenu i tačnu dijagnozu.
Uzroci oštećenja, uloga pravovremene dijagnoze i liječenja
Glavni uzroci oštećenja okulomotornog nerva su:
- povrede;
- neuroinfektivne bolesti;
- tumori na mozgurazne etiologije;
- pneurizma cerebralnih sudova;
- dijabetes melitus;
- stroke.
Međutim, najčešće uzroci djelomičnog ili potpunog oštećenja jezgara ili vlakana okulomotornog živca ostaju samo pretpostavka. Nemoguće ih je tačno utvrditi. Ljudsko tijelo je veoma složen sistem i nije u potpunosti shvaćen, ali je apsolutno poznato da se prekid jedne od njegovih komponenti duž lanca prenosi na druge organe, živce i mišiće.
Na primjer, neuropatija okulomotornog živca u izolovanom obliku je vrlo rijetka i najčešće je popratna manifestacija kroničnih ili kongenitalnih bolesti, kao i posljedica traumatskih ozljeda mozga i tumora. Pravilnim i pravovremenim liječenjem ova bolest može proći bez komplikacija i posljedica.
Ako se sumnja na neuropatiju okulomotornog nerva, neophodno je uraditi čitav niz testova, uključujući krv na prisustvo neuroinfekcije u tijelu. Tek nakon dobijanja rezultata i potvrde dijagnoze, moguće je propisati tretman i obavezno ponoviti testove.
Dijagnoza bolesti
Ukoliko postoji sumnja na narušavanje funkcije okulomotornog živca, to je moguće potvrditi ili opovrgnuti, kao i utvrditi pravi uzrok odstupanja, samo provođenjem kvalitetne stručne dijagnostike. Najčešće to radi oftalmolog, a samo u nekim slučajevima, ako je dijagnoza upitna,dodatni termin kod neurologa.
Dijagnoza i pregled organa vida vrši se na savremenoj kompjuterskoj opremi, kao i kroz niz specijalizovanih testova. Kao rezultat toga, nakon sveobuhvatnog pregleda, pacijentu se može postaviti dijagnoza.
Takođe, pored standardnih procedura za provjeru stanja fundusa, rade se određivanje kvaliteta vida, pokretljivosti oka, otkrivanje reakcija zenica na svjetlost, magnetna rezonanca i angiografija. Ukoliko etiologija nije u potpunosti utvrđena, pa čak i ako se potvrdi oštećenje okulomotornog živca, obavezno je stalno praćenje pacijenta, kao i ponovni pregledi.
Stalno praćenje stanja zahvaćenog organa je preduslov za liječenje
Ovo je veoma važno, jer su pravovremeno otkrivanje daljeg napredovanja bolesti, kao i stalno praćenje terapije koju prepisuje lekar, od velike važnosti za celokupno stanje oka i sve dalje ljudske aktivnosti. Tako, na primjer, neuritis okulomotornog živca u većini slučajeva ima pozitivan trend ako se pacijent pridržava svih propisa, međutim liječenje se provodi samo uz stalni nadzor specijalista.
Nauka ne miruje, a odnedavno jedna od inovativnih dijagnostičkih metoda je superpozicijsko elektromagnetno skeniranje okulomotornih mišića za procjenu njihove funkcionalne aktivnosti. Ova metoda značajno smanjujevrijeme predviđeno za identifikaciju uzroka kršenja, te postaje moguće mnogo brže započeti liječenje i postići pozitivne rezultate.
Najefikasniji tretmani
Čim se posumnja na moguću povredu funkcija okulomotornog živca, pacijentu se odmah preporučuje da radi vježbe za jačanje mišića odgovornog za kretanje organa vida. Naravno, pokušaj da se to ojača što je više moguće nije nimalo loše, i to ne samo kada se pojave problemi, već čak i za prevenciju, ali to je prikladno samo na samom početku kršenja. Ako je već zahvaćen prilično veliki dio, ove vježbe neće pomoći u liječenju, iako su još uvijek sastavni dio liječenja.
Sljedeća najčešća preporuka je uzimanje odgovarajućih vitamina i lijekova, koji također djeluju na jačanje očnog mišića i vraćanje njegove funkcije. To mogu biti posebni vitamini, kapi za oči, naočale, obloge koje čine da bolno oko djeluje aktivnije.
Posebni kompjuterski programi su danas veoma popularni. U osnovi, to su takozvane stereo slike.
Upotreba kompjuterskih programa u liječenju disfunkcija očnih mišića
Dokazano je da se pri gledanju ovakvih slika treniraju očni mišići, te se shodno tome poboljšava cirkulacija krvi u njima. U ovom trenutku, nervi odgovorni za normalno funkcionisanje oka su na visokom nivouu napetom stanju, a sve rezerve tela su usmerene na njihovu kontrolu, jer je većina drugih organa u trenutku gledanja u opuštenom stanju i ne zahtevaju takvu pažnju.
Stereo slike zaista imaju veoma pozitivne rezultate na vid, ali se mogu koristiti samo nakon konsultacije sa lekarom. Uostalom, u nekim slučajevima oni su samo lijek, au drugima mogu uzrokovati nepopravljivu štetu.
Moderni tretmani
Ako se nakon nekoliko komplementarnih testova potvrdi da je okulomotorni nerv zahvaćen, liječenje treba započeti bez odlaganja. Jedan od pozitivno dokazanih i koji se već nekoliko godina koristi u praktičnoj oftalmologiji je tretman elektroforezom zahvaćenih područja sa 1,5% Neuromidina.
Izvodi se primjenom tri okrugle elektrode različite površine između sebe, od kojih se dvije manje postavljaju na kožu orbitalnog područja i gornjih kapaka zatvorenih očiju. Spojeni su račvastom žicom na elektrodu veće površine, koja se postavlja u cervikalno-okcipitalnu regiju pacijentove glave.
Trajanje ove procedure sa kursom tretmana do 15 sesija dnevno je 15-20 minuta. Metoda omogućava da se lokalno i ciljano utiče na defektne neuromuskularne sinapse očne jabučice, kao i na nuklearne strukture okulomotornih nerava.
Kada operacijapotrebno
U velikoj većini slučajeva radi se hirurška intervencija. Ima za cilj uklanjanje uzroka bolesti. U većini slučajeva, zahvaljujući mogućnostima savremene medicine, operacije se izvode u lokalnoj anesteziji, a ispostavilo se da se radi bez hospitalizacije pacijenta.
Svaka disfunkcija očnog mišića i različiti stupnjevi oštećenja okulomotornog živca dovode do prilično ozbiljnih posljedica. Ako jedno oko počne slabo vidjeti, drugo pokušava što je više moguće nadoknaditi ovo kršenje. U slučaju da se ptoza počne razvijati, obližnji mišići neko vrijeme samostalno vrše podizanje kapka. Zato se od samog rođenja djeteta preporučuje redovno obavljanje pregleda kod oftalmologa i ni u kom slučaju ih ne smijete preskakati. Ovo je veoma važno, jer samo prevencija i pravovremena dijagnoza garantuju najoptimalniji ishod lečenja.